Uvod u upravljanje inovacijama, nacionalni inovacijski sustavi i poduzetništvo

Što inovacija jest, a što nije, koje vrste postoje i kako se kroz desetljeća mijenjalo shvaćanje toga kako inovacija nastaje (od „technology push“ do otvorene inovacije). Zatim šira slika: zašto su neke države inovativnije od drugih, koju ulogu ima država i zašto je poduzetnik ključan. To je temelj ishoda I1: zašto inovacija daje konkurentsku prednost.

Zašto su inovacije važne

Predavanje počinje citatom Petera Druckera (konzultant za menadžment, predavač i autor):

Važnost inovacije gleda se iz dvije perspektive:

Poruka slajda: poduzeća koja se ne prilagođavaju riskiraju da postanu nevažna.

Slajd 4 daje primjer spoja marketinga, inovacije i tehnologije kod platforme koja u tekstu nije imenovana. Strategija: sadržaj na temelju prethodnog angažmana. Tehnologija: specifičan algoritam. Marketing: „svatko može postati viralan“.

Što je inovacija

Inovacija (definicija s predavanja)

Novi ili poboljšani proizvod, usluga ili poslovni proces koji se razlikuje od prethodnih proizvoda ili procesa poduzeća (više od minorne ili estetske promjene) i koji je uveden na tržište ili u primjenu. Stvara vrijednost za korisnika i/ili poduzeće.

Inovacija prema Trottu (udžbenik, uveden na vježbama V0)

Upravljanje svim aktivnostima uključenima u proces stvaranja ideje, tehnološkog razvoja, proizvodnje i marketinga novog ili poboljšanog proizvoda, proizvodnog procesa ili opreme.

Definicija s predavanja ima tri kriterija. Inovacija mora proći sva tri:

1. Novostnešto novo ili poboljšano
2. Razlikaviše od minorne / estetske promjene
3. Primjena na tržištuuvedeno na tržište ili u praksu, stvara vrijednost

Ideja ≠ izum ≠ inovacija

1. Idejazamislimo nešto novo
2. Izumideju pretvorimo u rješenje
3. Inovacijarješenje se primjenjuje / eksploatira

Mora li inovacija biti uspješna?

Ne. Ako je novo rješenje razvijeno i uvedeno na tržište ili u praksu, ono je inovacija čak i ako komercijalno ne uspije.

• Uspješna inovacija ostvaruje očekivanu vrijednost.
• Neuspješna inovacija vrijednost nije ostvarila, ali je i dalje inovacija.

Vrste inovacija

Inovacije se razvrstavaju po dva pitanja:

Slajd 11 to ilustrira parovima starih i novih uređaja: Walkman → iPod, Nokia s tipkovnicom → iPhone, pisaći stroj → računalo, stari radio → prijenosni radio.

Modeli inovacije: kako se mijenjalo shvaćanje procesa

Udžbenik (tablica na sl. 14 i 27, uz napomenu „Proučiti u knjizi!“) slaže modele kronološki:

1. 1950-ih/60-ihTechnology pushjednostavan linearni slijed; naglasak na R&D-u; tržište samo prima plodove R&D-a
2. 1970-ihMarket pulljednostavan linearni slijed; naglasak na marketingu; tržište usmjerava R&D, a R&D ima reaktivnu ulogu
3. 1970-ihDominantni dizajnAbernathy i Utterback (1978.): inovacijski sustav prolazi tri faze prije nego što se pojavi dominantni dizajn
4. 1980-ihCoupling modelnaglasak na povezivanju R&D-a i marketinga
5. 1980-ih/90-ihInteraktivni modelkombinacija pusha i pulla
6. 1990.Arhitektualna inovacijaprepoznaje ulogu znanja ugrađenog u poduzeće
7. 1990-ihMrežni modelnaglasak na akumulaciji znanja i vanjskim vezama
8. 2000-ihOtvorena inovacijaChesbrough (2003.): proces se dalje otvara prema vanjskim izvorima znanja i suradnji u iskorištavanju znanja

Predavanje detaljno obrađuje šest modela. Dominantni dizajn i mrežni model postoje samo kao redak u tablici, pa se oni uče iz knjige.

1. Technology push

1. Znanostznanstvenici dolaze do otkrića
2. R&Dtehnolozi razvijaju ideje za proizvode
3. Razvojinženjeri i dizajneri rade prototipove
4. Proizvodproizvodnja nalazi učinkovit način izrade
5. Tržištemarketing i prodaja promoviraju

Tehnologija postoji prva, a dizajneri i inženjeri traže proizvod u kojem će je primijeniti. Tržište je pasivni primatelj rezultata R&D-a.

Serendipity (sretna slučajnost) je poseban slučaj pusha: znanstvenici dođu do neočekivanog otkrića. To je rijetko, jer većina napretka dolazi iz dugog i predanog rada ljudi jako zainteresiranih za svoje područje.

2. Market pull

1. Potrebakorisnika ili tržišta
2. Idejamarketing je inicijator
3. R&Dtehničko oblikovanje
4. Rješenjeproizvodnja ga realizira
5. Tržište

• Polazište je potreba korisnika ili tržišta.
• Marketing pokreće nove ideje iz bliske interakcije s kupcima, a R&D i proizvodnja ih ostvaruju.
• Poznavanje kupaca ključno je za pretvaranje inovacije u profit.
• Tipično za FMCG (Fast-Moving Consumer Goods, roba široke potrošnje).
• Izazov: razviti izvedivo rješenje koje stvara vrijednost.

Inovacija je timski sport

Suvremene inovacije rijetko nastaju radom jedne osobe. Treba spojiti:

3. Simultaneous coupling

Različite funkcije poduzeća moraju komunicirati istodobno. Inovacija nastaje kroz istodobnu razmjenu informacija, a ne kao štafeta u kojoj jedan odjel predaje posao drugome.

4. Interaktivni model

Slika sa slajda nije u javnoj verziji. Pogledaj original: Interaktivni model inovacije, P1 slajd 24

• Organizacijske funkcije (R&D, proizvodnja, marketing) u središtu su procesa.
• Komunikacija nije nužno linearna i postoje povratne informacije (feedback), što pokazuju dvosmjerne strelice.
• Sve funkcije povezane su sa znanstveno-tehnološkom bazom (gore, technology push) i s tržištem (dolje, market pull).
• Ideje nastaju iz tehnološkog razvoja, potreba tržišta i znanstveno-tehnološke baze zajedno.

5. Arhitektualna inovacija

Ovaj model prepoznaje ulogu znanja ugrađenog u organizaciju i njegov utjecaj na inovacije. Ono što poduzeće zna može mu pomoći ili ga sputavati.

6. Otvorena inovacija

• Proces se pomaknuo od zatvorenih sustava unutar poduzeća prema otvorenim sustavima s mnogo sudionika duž cijelog lanca opskrbe.
• Nove tehnologije omogućuju brzu i intenzivnu suradnju s mnogo partnera, od ideje do komercijalizacije.
• Nove tehnologije proizvodnje omogućuju brzu izradu prototipova i fleksibilnu proizvodnju uz niže troškove.

Slajd kao primjere prikazuje Android, LEGO Ideas (korisnici predlažu setove; na snimci zaslona 71 ideja se kvalificirala za prvu reviziju 2023.) i OpenAI.

Inovacija kao proces koji nije linearan

1. Ideja
2. Test
3. Učenje
4. Promjena
5. Razvoj

• Inovacija nije pojedinačni događaj, nego niz povezanih aktivnosti.
• Povratak unatrag nije nužno neuspjeh. Često je dio učenja.
• Proces uključuje: (1) odgovor na potrebu ili priliku, ovisno o kontekstu; (2) kreativni napor koji, ako uspije, uvodi nešto novo; (3) potrebu za daljnjim promjenama.

Kao proces upravljanja (sl. 34):

1. Prilika
2. Ideja
3. Razvoj
4. Implementacija
5. Tržište
6. Učenje

Pretvaranje temeljnog otkrića u komercijalni proizvod, proces ili uslugu je dugotrajan, visokorizičan, složen, interaktivan i nelinearan proces. Sposobnost organizacije da inovira u velikoj mjeri ovisi o širem lokalnom i nacionalnom kontekstu. Odatle prijelaz na nacionalne sustave.

Nacionalni inovacijski sustavi

Tko je najinovativniji

• Najveće kompanije na svijetu lideri su u inovacijama (BCG, lista inovativnih kompanija, 2023.). Prvih pet: Apple, Tesla, Amazon, Alphabet, Microsoft.
• Global Innovation Index (GII) 2026 (WIPO): 1. Švicarska (66,7), 2. Švedska, 3. SAD, 4. Republika Koreja, 5. Singapur. Hrvatska je 46. (36,9).
• Najveći inovacijski klasteri 2026: 1. Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou, 2. Tokio–Yokohama, 3. San Jose–San Francisco, 4. Peking, 5. Seul.
• Deep science pothvati (life sciences, poluvodiči, robotika, svemir, energija, napredni materijali) pretvaraju granična istraživanja u nove tvrtke i industrije. Vodi SAD s 12.752 tvrtke, zatim Kina (3.466) i UK (2.133). Kina je od 2020. do 2025. rasla 138 %, a SAD 30 %. Slajd navodi da je Estonija rasla najbrže, a među zemljama srednjeg dohotka vode Turska, Indija i Malezija.

Zašto Švicarska? Ulaže 3,4 % BDP-a u R&D (2023.), ima vrhunski obrazovni sustav, strateški položaj, multikulturalno i višejezično okruženje te razvijenu startup scenu (podrška za R&D, krediti, porezne olakšice).

Zašto je jedna država uspješnija od druge: Marshallovi čimbenici

Alfred Marshall prepoznao je čimbenike koji utječu na inovacije:

1. institucionalno uređenje;
2. odnos između poduzetnika i financijera;
3. kako društvo doživljava nova dostignuća;
4. otvorenost prema znanosti i tehnologiji;
5. mreže između znanstvene i akademske zajednice i poslovnog sektora;
6. proizvodni kapaciteti i financijske institucije;
7. razvoj liberalno-individualističke ekonomske paradigme;
8. uloga države u poticanju kapitalističkih promjena i stvaranju okvira za razvoj kapitalizma.

Zašto inovacija toliko ovisi o državi

Država ima ključnu ulogu u revolucionarnim tehnološkim otkrićima. Primjeri sa slajda 37:

• američka državna institucija odobrila je Appleu zajam od 500.000 USD prije izlaska na burzu;
• vojska je bila pionir interneta, GPS-a i glasovnih virtualnih asistenata;
• znanstvenici na javno financiranim sveučilištima i laboratorijima razvili su zaslon osjetljiv na dodir i HTML;
• Googleov algoritam pretraživanja financiran je potporom američke National Science Foundation;
• američki NIH financira istraživanja koja vode do mnogih revolucionarnih lijekova.

Država je važna zbog (sl. 38):

1. „javne“ prirode znanja na kojem se inovacije temelje;
2. neizvjesnosti (makroekonomske, tehnološke, tržišne) koje otežavaju inovacijski proces;
3. potrebe za komplementarnim resursima i infrastrukturom (komunikacije, pravna infrastruktura, industrijski klasteri);
4. potrebe za suradnjom i upravljanjem zbog prirode nekih tehnologija;
5. političkog okruženja: društveni konsenzus i usklađenost sa standardima zaštite okoliša, sigurnosti i ljudskih prava.

Model nacionalnog inovacijskog sustava

Slika sa slajda nije u javnoj verziji. Pogledaj original: Nacionalni inovacijski sustav, P1 slajd 39

Unutarnji dio: u sredini je inovativno poduzeće, ali ono ne djeluje izolirano. Ovisi o četiri skupine:

Faktorski uvjeti (factor conditions)

resursi za inovacije: obrazovani ljudi, znanje, tehnologija, kapital.

Kupci (customers)

stvaraju potražnju, daju informacije o potrebama, prihvaćaju ili odbacuju inovacije.

Dobavljači i povezane industrije (suppliers and supporting industries)

donose tehnologiju, komponente, znanje i druge resurse.

Institucionalno okruženje (institutional setting)

institucije i pravila: sveučilišta, istraživačke institucije, financijski sustav, regulatorni okvir.

Strelice su bitne: inovacija nastaje kroz interakciju. Poduzeće dobiva znanje od dobavljača, informacije od kupaca, ljude sa sveučilišta i financiranje, a istodobno i samo utječe na ostale.

Vanjski krug je država. Ona utječe na gotovo svaki dio sustava:

Država može biti i kupac novih tehnologija, npr. u zdravstvu, obrani ili javnom prijevozu.

Inovacije i poduzetništvo

• U SAD-u se poduzetništvo u poslovnim školama poučava više od 50 godina. Europa ima dugu tradiciju poučavanja upravljanja inovacijama, ali ne i poduzetništva, koje se danas ubrzano razvija na sveučilištima.
• Uloga poduzetnika ključna je za upravljanje inovacijama. Poduzetnike karakterizira želja za promjenama.
• Osobine poduzetništva (usmjerenost na rast, fleksibilnost, kreativnost) poželjne su i za inovacije.
• Adam Smith (Bogatstvo naroda, 1776.): poduzetnici su ekonomski akteri koji pretvaraju potražnju u ponudu radi profita.
• Poduzetničke aktivnosti mogu se jasno razlikovati od administrativnih, a poduzetništvo se može promatrati kao način upravljanja unutar poduzeća.

Procesna definicija poduzetništva, P1 sl. 41 (tablica iz udžbenika).

Dobra ideja nije dovoljna

Zašto dobre ideje propadaju? Zato što inovacija mora „proći“ na više frontova istodobno:

Na vježbama

V0 · BILLY case study: je li redizajn inovacija?

Case: IKEA-ina polica Billy postoji od kraja 1970-ih i prodana je u više od 120 milijuna primjeraka. Umjesto novog proizvoda, IKEA ju je redizajnirala. Izgleda gotovo isto, ali promijenjeno je:

• Materijali: drveni furnir zamijenjen je visokokvalitetnom papirnatom folijom. Prema IKEA-i to znači učinkovitije korištenje materijala, manje otpada, manju potrebu za nekim drvnim resursima i konkurentniju cijenu.
• Sastavljanje: stražnja ploča više se ne pričvršćuje čavlićima nego snap fittings elementima. Policu je lakše sastaviti, rastaviti i ponovno sastaviti bez oštećenja, a time preseliti, popraviti i ponovno koristiti.
• Manje plastike i cirkularni dizajn: promijenjena je konstrukcija rubova da se smanji plastika. Redizajn je dio šireg smjera prema proizvodima koje je moguće dulje koristiti, rastavljati, popravljati i ponovno koristiti.

Kupac u trgovini možda ne primijeti gotovo ništa od toga. Billy je i dalje polica za knjige.

Što vježba trenira: 1. Definirati inovaciju vlastitim riječima prije nego dobiješ definiciju iz knjige. Prvo individualni stav (DA/NE), zatim zajednički stav tima. 2. Locirati inovaciju u četiri područja (proizvod, materijali, proizvodnja, korištenje). Za svako se pita što se promijenilo, za koga se stvara vrijednost i koja vrijednost. Smiju se izabrati najviše dva najjača primjera. 3. Razlikovati poboljšanje od inovacije: tim dovršava rečenice „Poboljšanje je…“ i „Inovacija je…“. 4. Mora li kupac vidjeti inovaciju? Hipotetski podatak: 80 % kupaca ne primjećuje razliku. Ponuđeni stavovi su A (mora stvarati vrijednost koju kupac prepoznaje), B (može biti značajna i nevidljiva) i C (ovisi, ali o čemu). Traži se argument i protuargument. 5. Tko dobiva vrijednost: 100 bodova raspoređuje se između IKEA-e, kupca i okoliša/društva, uz argument za svaki bod. 6. Trottova definicija dolazi tek na kraju i provjerava se mijenja li tvoj zaključak. Ako je svako poboljšanje inovacija, gdje je minimalni prag?

V1 · Projekt održive (green) inovacije, 1. korak

Timovi kroz cijeli semestar osmišljavaju i razvijaju green inovaciju koja rješava stvaran problem povezan s održivošću. Rade u jednom PPT dokumentu na Teamsu koji se nadopunjuje na svakim vježbama. Kako se taj projekt veže uz projektne bodove (17), materijali izričito ne kažu. Provjeri s nositeljicom.

Na V1 tim definira problem i mogući smjer, ali još ne razvija proizvod ili uslugu i ne opisuje detaljno kako će rješenje izgledati. Koraci:

1. Problemizabrati problem ili priliku vezanu uz održivost
2. Brainstormingšto više mogućih smjerova
3. Suziti2–3 najzanimljivija smjera
4. Postojeća rješenjakako se problem danas rješava
5. Analiza smjerašto mijenja, push ili pull, po čemu je novo / bolje
6. Odlukajedan smjer za cijeli semestar

Vježba trenira razlikovanje technology push i market pull te provjeru novosti i razlike u odnosu na postojeća rješenja, dakle upravo kriterije iz definicije inovacije.

Na ispitu

Provjeri se