Pojmovnik

Adoption (prihvaćanje): Odluka i brzina kojom pojedinac ili organizacija prihvaća inovaciju. (P2)
Arhitektualna inovacija: Model koji prepoznaje ulogu znanja ugrađenog u poduzeće u nastanku (ili kočenju) inovacija; primjer Kodak. (P1)
Bell curve (zvonolika krivulja): Broj novih usvajatelja po razdoblju; dijeli tržište na pet kategorija. (P2)
Chasm (jaz): Prijelaz između ranih usvajatelja i rane većine koji mnoga visokotehnološka poduzeća nikad ne prijeđu. (P2)
Coupling model (simultaneous coupling): Model u kojem R&D, proizvodnja i marketing istodobno razmjenjuju informacije umjesto „štafete“. (P1)
Difuzija (diffusion): Proces širenja inovacije unutar i između gospodarstava i društvenih sustava kroz vrijeme. (P2)
Disruptivna inovacija: Manja tvrtka s jednostavnijim ili jeftinijim rješenjem ulazi na dno tržišta ili stvara novo i s vremenom istiskuje lidere. (P3)
Dominantni dizajn: Abernathy i Utterback (1978.): inovacijski sustav prolazi tri faze prije nego što se pojavi dominantni dizajn; detalji u knjizi. (P1)
Gatekeeper: Osoba koja prati vanjski razvoj i prenosi informacije drugima u organizaciji. (P3)
Global Innovation Index (GII): WIPO-ova ljestvica inovativnosti država; 2026. prva je Švicarska, Hrvatska 46. (P1)
Ideja: Zamisao nečeg novog; sama po sebi nije inovacija. (P1)
Inkrementalna inovacija: Poboljšanje postojećeg rješenja na temelju postojećeg znanja, uz niži rizik. (P1)
Inovacija: Novi ili poboljšani proizvod, usluga ili proces, više od minorne promjene, uveden na tržište ili u primjenu, koji stvara vrijednost. (P1, V0)
Inovacija procesa: Inovacija u načinu na koji poduzeće obavlja aktivnosti (automatizacija, digitalizacija, logistika). (P3)
Inovacijski kapacitet: Sposobnost (upravljanje tehnologijom i R&D-om) koja povezuje poticaje s izvedbom inovacija. (P3)
Inovatori (innovators): Prvih 2,5 % usvajatelja; tehnološki entuzijasti spremni na rizik. (P2)
Inovatorova dilema: Uspješne tvrtke gube vodstvo jer služe postojećim kupcima i ignoriraju disruptivne inovacije. (P3)
Interaktivni model: Kombinacija pusha i pulla; funkcije poduzeća u središtu, povezane sa znanošću i tržištem, uz povratne informacije. (P1)
Intrapreneurship (interno poduzetništvo): Poduzetničko djelovanje zaposlenika unutar poduzeća. (P3)
Izum: Ideja pretvorena u rješenje, ali još ne primijenjena na tržištu. (P1)
Kasna većina (late majority): 34 % usvajatelja; konzervativni, zanima ih praktičnost. (P2)
Komercijalizacija: Pretvaranje otkrića u proizvod ili uslugu koji se mogu proizvesti, koristiti i ponuditi tržištu. (P2)
Kompatibilnost (compatibility): Uklapanje inovacije u postojeće potrebe, vrijednosti i navike korisnika. (P2)
Kompleksnost (complexity): Koliko je inovaciju teško razumjeti i koristiti; jedina karakteristika koja koči prihvaćanje kad raste. (P2)
Kritična masa: Broj korisnika nakon kojeg se širenje inovacije samoodržava. (P2)
Lead user: Korisnik koji rano prepoznaje buduću potrebu, očekuje veliku korist i sam razvija rješenja. (P2)
Market pull: Model u kojem potreba tržišta pokreće ideju, a R&D reagira; marketing je inicijator. (P1)
Mehanička struktura: Stroga hijerarhija, centralizirano odlučivanje, formalna pravila; učinkovita u stabilnim uvjetima. (P3)
Mogućnost isprobavanja (trialability): Može li se inovacija isprobati prije konačne odluke. (P2)
Mrežni model: Model iz 1990-ih s naglaskom na akumulaciji znanja i vanjskim vezama; detalji u knjizi. (P1)
Nacionalni inovacijski sustav: Inovativno poduzeće povezano s faktorskim uvjetima, kupcima, dobavljačima i institucijama, uz državu kao okvir. (P1)
Neizvjesnost procesa: Nejasno je kako ostvariti cilj (tehnologija, resursi, postupci). (P3)
Neizvjesnost rezultata: Nejasno je što se želi razviti. (P3)
Organska struktura: Fleksibilna hijerarhija, decentralizirano odlučivanje, manje pravila; povoljnija za inovacije. (P3)
Otvorena inovacija: Inovacijski proces otvoren prema vanjskim partnerima duž lanca opskrbe (Chesbrough, 2003.); npr. Android, LEGO Ideas. (P1)
Pearsonova mapa neizvjesnosti: Matrica 2×2: neizvjesnost rezultata × neizvjesnost procesa; četiri tipa inovacijskih projekata. (P3)
Poduzetnik: Akter kojeg vodi uočena prilika i želja za promjenom; pretvara potražnju u ponudu radi profita (Adam Smith). (P1)
Product champion: Zagovornik koji „prodaje“ novu ideju unutar organizacije, pribavlja resurse i preuzima rizik. (P3)
Radikalna inovacija: Velik tehnološki ili tržišni pomak koji traži nova znanja, uz veći rizik. (P1)
Rana većina (early majority): 34 % usvajatelja; pragmatičari kojima je važna praktična korist; prvi iza jaza. (P2)
Rani usvajatelji (early adopters): 13,5 % usvajatelja; vizionari zainteresirani za potencijal tehnologije. (P2)
Relativna prednost (relative advantage): Percipira li korisnik inovaciju kao bolju od postojećeg rješenja. (P2)
S-krivulja: Kumulativni broj usvajatelja kroz vrijeme: spor početak, ubrzanje, zasićenje. (P2)
Serendipity: Neočekivano otkriće u okviru technology pusha; rijetko (primjer sildenafil). (P1)
Sponzor: Senior osoba koja projektu daje moć, zaštitu i legitimitet. (P3)
Tacit knowledge (prešutno znanje): Praktično, iskustveno znanje korisnika o tome kako se proizvod koristi. (P2)
Technology push: Linearni model u kojem znanstveno otkriće vodi do proizvoda, a tržište je pasivni primatelj. (P1)
Tradicionalisti (laggards): Posljednjih 16 % usvajatelja; skeptici. (P2)
Vidljivost rezultata (observability): Jesu li koristi inovacije vidljive drugima. (P2)